GENERALNI SEKRETAR UDRUŽENJA OSIGURAVAČA SRBIJE O STANJU NA TRŽIŠTU OSIGURANJA U REPUBLICI SRBIJI

Generalni sekretar Udruženja osiguravača Srbije, Vladan Manić, dao je 11.05.2011. godine intervju za dnevni list „Novosti“:

Poznato je da smo znatno ispod proseka zemalja clanica EU, a da zauzimamo tek 66. mesto na svetu po ucescu premije u GDP. Šta je, osim boljeg standarda gradana neophodno promeniti da bi ovi pokazatelji bili bolji?

Država bi trebalo da utiče na razvoj finansijskog tržišta, jer kod nas nema dovoljno kvalitetnih hartija od vrednosti, u koje bi osiguravajuća društva investirala. Trebalo bi emitovati hartije od vrednosti, ročnosti 10 godina i više, jer su one najinteresantnije osiguravajućim kompanijama zato što se i životna osiguranja zaključuju na taj period. Od države očekujemo i poreske olakšice, jer je sektor osiguranja, iako siguran, stabilan, još nedovoljno razvijen, a tu su i drugi oblici podrške razvoju sektora osiguranja. Iz ugla osiguravajućih kompanija, građanima treba ponuditi proizvode osiguranja koji zadovoljavaju njihove potrebe i koji prate svetske trendove. Ne treba zaboraviti ni potrebu za edukacijom stanovništva o sadržini i prednostima osiguranih rizika.

Nedavno izdate evro  obveznice države Srbije razgrabile su upravo osiguravajuće kuće koje se bave osiguranjem života... Na koji način moze da se reši opšti problem – nedostatak kvalitetnih hartija za plasman prikupljenih sredstava putem premija osiguranja?

Izdavanjem evro-obveznica, država je poslala signal investitorima o sigurnosti ulaganja u srpsku ekonomiju. I strani i domaći investitori uvek prepoznaju takve poruke i na njih odgovaraju pozitivno. Upravo to se dogodilo sa društvima za osiguranje koja su pokupovala emitovane evro-obveznice. Ali, sledeće bi moralo da bude izdavanje municipalnih i korporativnih obveznica. Siguran sam da će društva za osiguranje, kao jedan od najjačih profesionalnih investitora, biti prava adresa prema kojoj jednice lokalne samouprave i kompanije treba da usmere svoju pažnju i ponudu. Ovakvo stabilno zaduživanje putem tržista kapitala uvek donosi profit za obe strane.

Da li je moguć neki vid javno-privatnog partnerstva u oblasti osiguranja – da se, recimo, neki infrastrukturni posao od državnog znacaja finansira kroz prikupljene premije osiguranja...?

Zakonom je određeno da se premija osiguranja, kao prihod od zaključenih ugovora o osiguranju, namenski koristi za plaćanje šteta za preuzete rizike. Međutim, osiguravajuća društva, u toku poslovanja, imaju i privremeno slobodna novčana sredstva, koja moraju da koriste po zakonu, odnosno da ih ulažu u hartije od vrednosti, depozite, nekretnine i pokretne stvari… Za neki vid javno-privatnog partnerstva i za tu vrstu ulaganja slobodnih sredstava, trebalo bi izmeniti zakone i propise.

Od septembra bi trebalo da zazivi i novi način obračuna premije za obavezno osiguranje od auto  odgovornosti. Da li će to urediti tržiste osiguranja u ovom domenu, ili će izazvati još veći problem prilikom godišnje registracije vozila?

Bonus  malus sistem, koji će biti uveden odlukom Narodne banke Srbije, trebalo bi da dodatno uredi tržište osiguranja i da utiče na smanjenje broja saobraćajnih nezgoda. Suština je da će od 01. septembra visina premije obaveznog osiguranja zavisiti i od toga da li je osiguranik u prethodnom periodu imao prijavljenu štetu po osnovu osiguranja tog vozila, a za koju je on odgovoran. Tako se u većini država pravi razlika u visini premije koju plaćaju savesni i nesavesni vozači, jer prve nagrađujete manjim iznosom, a druge na neki način kažnjavate višom cenom. Dakle, nesavesni vozači moraće dobro da razmisle o svom načinu vožnje pošto će bahato ponašanje u vožnji „platiti“ znatno većim iznosom premije osiguranja.

Kako unaprediti sektor životnog osiguranja? Je li loš standard jedini uzrok malom broju ugovora o osiguranju života u nas?

Loš standard građana je jedan od važnijih faktora relativne nerazvijenosti ovih osiguranja, ali nije jedini. Rekli smo da država treba da stvori povoljan pravni, ekonomski i poreski okvir za razvoj ove vrste i drugih vrsta osiguranja. Tu pre svega treba da se dovrši reforma penzionog i zdravstvenog osiguranja, kako bi i sami građani prepoznali ugovor o životnom osiguranju kao jedan od oblika zaštite u starosti ili zbog posledica bolesti, kao i u svim drugim životnim prilikama. Treba razviti i pozitivno uverenje u sigurnost takvog ulaganja, a sa druge strane zaštiti fondove osiguranja od inflacije. Dobar primer za to je emitovanje dugoročnih evro-obveznica, kojima se vrednost štiti u odnosu na vrednost evra i povoljnom kamatnom stopom.

Koji su Vaši prvi koraci kao generalnog sekretara Udruženja osiguravača Srbije?

Moj najvažniji zadatak biće da ojačam poziciju i ulogu Udruženja osiguravača Srbije, kao strukovne organizacije. S obzirom na to da Udruženje predstavlja jaku i veliku industriju, i samo mora da bude takvo. Pored toga, Srbija se kreće ka EU i taj put moramo i mi u Udruženju da pratimo. To znači da nas čeka usklađivanje propisa sa direktivama EU i učlanjenje u različite međunarodne insitucije i organizacije.

 

Brošura

GSI MASTER d.o.o.

Društvo za posredovanje u osiguranju
Šajkaška  23/59
11108 Beograd 12
SRBIJA
T: +381.11.40 44 254
M: +381.63.23 77 11
dežurni telefon (24h/365 dana): 069/2337-710

Preporučujemo - Naši klijenti:

Pratite nas na: